Zašto je kirurška maska za lice toliko korisna | DELT Papir

Posljednjih dana okruženi smo raznim informacijama oko nošenja zaštitnih maski. Informacije su toliko raznolike da se vjerojatno i sami pitate ima li smisla koristiti maske za lice u svakodnevnom životu.

Na tržištu trenutno postoji mnogo vrsta zaštitnih maski za lice, a one se generalno mogu podijeliti u tri skupine s nekoliko podskupina. Najjednostavnija vrsta maske je jednoslojna, tanka maska koja filtrira samo velike čestice te nema posebne filtere. Najraširenija skupina maski su kirurške maske za lice. Da bi se tvrdilo da je određena maska kirurška, potrebno je ispitati i certificirati njezinu učinkovitost, a među raznim pakiranjima će se isticati oznakom standarda EN 14683. U kirurške maske spadaju maske tipa I, tipa II i tipa III (ili IIR). Tip I podrazumijeva maske koje imaju poseban sloj filtera s više od 95-postotnom učinkovitošću blokiranja bakterija i mikronski sitnih čestica. Tip II, s druge strane, ima sposobnost filtracije bakterija i čestica višu od 98%, dok se kirurška maska tipa III (odnosno IIR) ne razlikuje puno od tipa II, osim dodatnim svojstvom vrlo visokog otpora raspršivanja. Osim navedenih vrsta zaštitnih maski, na tržištu se nalazi i respiratorska maska, kao što su poznate N95 ili FFP3 maske.

Proučavajući razna dostupna istraživanja, dolazi se do zaključka da maske štite zdravlje osobe koja ih nosi, ali i osoba u njenom okruženju. Jednostavno i efikasno, maske koje su izrađene od posebnih filtera sprječavaju širenje izdisajnih kapljica.

Budući da se tržišna ponuda maski stabilizirala, kirurške maske različitih tipova postale su dostupne čak i na policama trgovina.

Zaštitne maske tipa I i II proizvode se u zagrebačkoj tvrtki DELT Papir, a potražnja za njima raste iz dana u dan, kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Kao proizvođači papirnatih proizvoda poput toaletnog papira Ola’la i brandova robnih marki, papirnatih ručnika i salveta, tvrtka DELT Papir iz godine u godinu bilježi rast prihoda te izvozi u 26 zemalja diljem Europske unije i svijeta. S novim proizvodnim segmentom, kirurškim maskama, razvijaju svoju bogatu ponudu proizvoda, a prve količine certificiranih 3-slojnih kirurških maski već su rasprodali. Na novi proizvodni ciklus uprava tvrtke odlučila se jer su i sami imali poteškoća s nabavom zaštitne opreme za svoje djelatnike.

Nošenje kirurških maski ima višestruke koristi

Ako ste se pitali koje su ključne razlike među maskama, odgovor se krije u samom sastavu. Kirurške maske proizvode se od tri čvrsta, kvalitetna i hipoalergena sloja netkanog materijala. Središnji sloj, takozvani Meltblown filter, izrađen od posebnih mikro i nanovlakana, ključan je sastavni dio kirurških maski. Ovisno o kakvoći filtera, maske se testiraju i certificiraju, a potom i kategoriziraju po tipovima, no svaka kirurška maska pruža minimalno 95-postotnu učinkovitost filtracije štetnih čestica. Važno je naglasiti kako kirurška maska omogućava ugodno prianjanje uz lice i ne iritira kožu, a pritom ne ometa disanje. U usporedbi s drugim zaštitnim maskama, kirurškoj maski treba duže vremena da se namoči zbog izdisajnih kapljica vlage, što ovu vrstu maske čini dugotrajnije učinkovitom. Kirurška maska ne zahtijeva posebno održavanje niti brigu o njezinoj higijeni niti ponovnoj djelotvornosti jer je namijenjena samo za jednu upotrebu, a nakon nekoliko sati nošenja, maska se baca.

Pronaći vrijednu informaciju u šumi napisa u ovom zahtjevnom vremenu borbe s koronavirusom postalo je vrlo važno. Nošenje kirurških maski, koje pružaju najveću zaštitu, prilikom ulaska u zatvorene prostore ili u bližem kontaktu s ljudima, primjerice na poslovnim sastancima u zatvorenom, u uredima u kojima radi veći broj ljudi, u proizvodnji hrane i na sličnim mjestima, trebalo bi postati pitanje osobne odgovornosti, ali i odgovornosti prema ljudima u vlastitom okruženju. Premda se nalazimo u situaciji koja nalaže pojačanu brigu o higijeni i održavanje društvenog razmaka, navika nošenja maske mogla bi itekako pomoći u suživotu s virusom do pronalaska adekvatnog lijeka.

Članak je objavljen na Jutarnji.hr.